AIDS=Sida
Stečeni sindrom nedostatka imuniteta. Bolest koju izaziva inficiranje virusom HIV (ljudski virus nedostatka imuniteta). Virusi iz krvi ili drugih telesnih tečnosti (npr. semena tečnost, vaginalne tečnosti) inficiranih osoba prenose se jedino ako te tečnosti dođu u direktan kontakt sa malim ranama na koži ili sluzavim membranama. Glavni način prenošenja je polnim odnosom. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstava sidu u polno prenosive bolesti. Ostali načini prenošenja su korišćenje zajedničke igle kod narkomana i transfuzija kontaminirane krvi ili proizvoda plazme.
Akne
Kožno oboljenje koje se javlja uglavnom u toku puberteta. Prekomerna proizvodnja loja u lojnim žlezdama i mrtve ćelije kože dovode do začepljenja folikula dlaka, a kao posledica se javljaju mitiseri, upale i infekcije. Primarni uzrok akni je povećana proizvodnja muških polnih hormona (androgena).
Amenoreja
Odsustvo menstruacije.
Androgeni
Muški polni hormoni. Androgeni se proizvode uglavnom u testisima. Testosteron je najvažniji androgen koji telo proizvodi. Androgeni regulišu muške reproduktivne funkcije, razvoj muških polnih karakteristika i imaju opšti efekat na metabolizam. Prirodni i sintetički androgeni se mogu koristiti kao lekovi.
Anemija
Stanje u kom se smanjuje krvni pigment koji nosi kiseonik (hemoglobin) i/ili broj crvenih krvnih zrnaca (eritrocita).
Antagonist androgena
Sintetički inhibitori (antagonisti) androgena. Neki antiandrogeni su progestageni sa dodatnim antiandrogenskim dejstvom.
Aplikacija
Primena.
Arterioskleroza
Najučestaliji oblik arterioskleroze. Razvoj izraslina vlaknastog i masnog tkiva na unutrašnjim zidovima krvnih sudova dovodi do sužavanja i stvrdnjavanja arterija. Kao posledica toga javlja se slabiji protok krvi koji može imati ozbiljne posledice kao što su oboljenja koronarne arterije ili šlog.
Atrofija
Skupljanje tkiva/organa koje je izazvano neodgovarajućim snabdevanjem krvlju ili hranljivim sastojcima ili slabom upotrebom.
Barijerne metode=Kontraceptivne metode prepreke
Metode prepreke za kontracepciju sprečavaju da spermatozoidi uđu u matericu. Neki, ali ne svi, metodi prepreke pružaju zaštitu od polno prenosivih bolesti. Različiti tipovi metoda prepreke za kontracepciju obuhvataju: dijafragmu, muški kondom, ženski kondom i vaginalne spermicide.
Bazalna telesna temperatura (BTT)
Telesna temperatura koja se meri ujutru neposredno posle buđenja. Kod žena, redovno merenje bazalne telesne temperature daje informaciju o vremenu ovulacije i može se koristiti, na primer, za prirodno planiranje porodice i za dijagnozu menstrualnih poremećaja.
Bilateralna ovariektomija
Ovariektomija je hirurški postupak kojim se uklanja jedan ili oba jajnika. Bilateralna ovariektomija podrazumeva uklanjanje oba jajnika.
Bilingsov metod
Metod cervikalnog sekreta. Metod prirodnog planiranja porodice.
BMD = Mineralna gustina kostiju (MGK)
Moć upijanja X-zraka koja pokazuje količinu minerala (uglavnom kalcijuma) prisutnih u kostima. Uopšteno govoreći, što je više MGK, kosti su jače.
BTT
Bazalna telesna temperatura.
Cerebralni
Moždani.
Cervikalna kapica (Porcio kapica)
Metod kontracepcije kod kog se kapica u obliku naprstka namešta tesno preko grlića materice da bi se sprečio ulazak spermatozoida u matericu.
Cerviks
Grlić materice. Uski deo donjeg dela materice. Kraj čiji je otvor vagina naziva se spoljni otvor, a kraj koji se završava matericom naziva se unutrašnji otvor. Cerviks je zatvoren čepom gustog sekreta, koji postaje redak i propustljiv za spermatozoide u danima ovulacije.
Coitus interuptus
Prekid odnosa sa ejakulacijom van vagine.
Corpus luteum
"Žuto telo". Struktura koja se oformi u jajniku od preostalih ćelija folikula posle ovulacije. Žuto telo proizvodi ženski polni hormon progesteron.
Depo preparati
Preparati sa posebnom formulom koja omogućuju lagano, ravnomerno ispuštanje aktivnog leka tokom dužeg perioda.
Dezoksiribonukleinska kiselina (DNK)
Hemijski nosilac genetskih informacija. Hromozomi u jezgru ćelija sastoje se od DNK. Svaki molekul DNK sastoji se od dve pojedinačne trake sastavljene u obliku merdevina od kanapa i spiralno uvijenih (dupla spirala).
Dijafragma
Metod kontracepcije u kom se kupola od tanke gume ili od plastike stavlja duboko u vaginu da bi se prekrio donji deo grlića materice (spoljni otvor) i sprečio ulazak spermatozoida materice.
Disfunkcionalno krvarenje
Poremećaji menstruacije bez uočljivog organskog uzroka. Ovaj termin se može odnositi na poremećaje menstrualnog ritma (prekomerno dugi ili kratki razmaci između dve menstruacije) ili intenziteta ili trajanja krvarenja.
Dismenoreja
Oštri menstrualni grčevi.
Ejakulacija
Izbacivanje semene tečnosti (ejakulata) ritmičnim kontrakcijama vas deferensa i jakim kontrakcijama muskulature erektilnog tkiva penisa.
Ejakulat
Semena tečnost, koja sadrži spermatozoide i izlučenja iz prostate i semenih kesica, koja se izbacuje pri ejakulaciji.
Ektopična (vanmaterična) trudnoća
Trudnoća kod koje je oplođena jajna ćelija srasla izvan materične šupljine.
Embrion
Stadijum rasta oplođene jajne ćelije od implantacije u matericu, koja počinje 7 - 8 dana posle ovulacije i završava se posle još 5 dana, do kraja osme nedelje trudnoće. Ovaj period podrazumeva veoma brzi rast i razvoj glavnih sistema organa i glavnih spoljnih obeležja.
Endokrini
Sa unutrašnjim lučenjem. Ovaj termin se koristi za tkiva ili žlezde koje izlučuju hormone direktno u krvotok.
Endokrinologija
Proučavanje funkcije hormonskih žlezda i hormona.
Endometrijska hiperplazija
Preteran razvoj unutrašnjeg sloja materice (endometrijuma). Može izazvati prekomerno menstrualno krvarenje i postati pretkancerozan.
Endometrijski rak
Kancerozna izraslina na unutrašnjem sloju materice (endometrijumu) materice.
Endometrijum
Unutrašnji sloj materice. Endometrijum postaje deblji kako menstrualni ciklus napreduje pripremajući se za oplođenu jajnu ćeliju. Ako ne dođe do oplodnje, endometrijum se odbacuje sa svakom menstruacijom.
Endometriozis
Rast endometrijskog tkiva izvan materice koji može izazvati jake boove u karlici često u vreme menstruacije.
Erekcija
Nabreklost, stvrdnjavanje i ukrućenost penisa pri seksualnom uzbuđenju, što mu omogućuje ulazak u vaginu (penetraciju). Nervni impulsi opuštaju mišiće erektilnog tkiva penisa i na taj način omogućuju povećan dotok krvi u penis. U isto vreme stezanje mišića i sabijanje vena sprečava da krv otekne iz penisa.
Erektilna disfunkcija
Nesposobnost da se postigne i održi erekcija penisa dovoljna za zadovoljavajući polni odnos ili druge polne aktivnosti.
Eritrociti
Crvena krvna zrnca.
Estradiol
Najjači prirodni estrogen. Estradiol se proizvodi prvenstveno u folikulima jajnika koji sazrevaju.
Estrogena monoterapija
Kod terapije zamene hormona: davanje samo estrogena bez progestagena.
Estrogena supstituciona terapija (Terapija zamene estrogena -TZE)
TZE se koristi kao zamena za estrogen izgubljen kao posledica menopauze. TZE olakšava simptome postmenopauze, kao što su suvoća vagine i talasi toplote, a sprečava i osteoporozu.
Estrogeni
Ženski polni hormoni. Najvažniji estrogeni koje telo proizvodi su estradiol, estron i estriol. Estrogeni se proizvode uglavnom u folikulima jajnika koji sazrevaju, takođe i u nadbubrežnim žlezdama, u posteljici i u masnom tkivu. Oni su odgovorni za razvoj ženskih polnih karakteristika, regulišu ženske reproduktivne funkcije zajedno sa progesteronom i imaju brojne druge efekte na metabolizam. Sintetički estrogeni se koriste kao lekovi.
Etinil estradiol
Jedan sintetički estrogen koji se često koristi u oralnim sredstvima za kontracepciju.
Feminizacija
Razvoj ženskih polnih karakteristika.
Fertilizacija -Oplodnja
Spajanje jajne ćelije i spermatozoida koje dovodi do formiranja zigota, prve ćelije novog organizma.
Fertilnost - Plodnost
Sposobnost za rađanje dece. Kod žena plodnost počinje prvom menstruacijom, a završava se menopauzom. Kod muškaraca, plodnost traje od prve spontane ejakulacije do poznih godina (uz velike individualne razlike).
Fetus
Stadijum rasta oplođene jajne ćelije od kraja osme nedelje posle oplodnje do rođenja. U prvih 12 nedelja stadijum rasta se naziva embrion.
Fibroid
Nekancerozna izraslina glatkog mišića materice. Izgleda čvrsto, oblo, i sivo-belo. Više ovakvih izraslina najčešće se razvija na zidu materice. Obično se pojavljuju kod žena između 30 i 50 godina starosti.
Flaster (transdermalno lečenje)
Način uzimanja leka kroz kožu. Ova tehnika se često koristi za primanje estrogena kroz flaster koji sadrži estrogen.
Folikul (folikul jajnika)
Šupljina u jajniku ispunjena tečnošću, koja se razvija pod uticajem jednog hormona (folikulstimulišućeg hormona FSH) u toku menstrualnog ciklusa. Kada se folikul konačno otvori, jajna ćelija se oslobađa i putuje kroz jajovod (ovulacija).
FSH
Folikulstimulišući hormon. Hormon koji proizvodi hipofiza, koja reguliše funkciju gonada (kod žena jajnika, kod muškaraca testisa). Kod žena, FSH stimuliše rast folikula jajnika i proizvodnju estrogena. Kod muškaraca, FSH stimuliše spermatogenezu.
FSH test
Test kojim se određuje nivo folikulstimulišućeg hormona (FSH) u krvi.
Fundus
Gornji zaobljeni deo materice nasuprot grliću.
Geni
Materijal koji prenosi nasledne (genetske) informacije jedne osobe. One se nalaze u hromozomima u obliku spiralnih molekula dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). Svaki gen se sastoji od jednog segmenta DNK različite dužine koji se sam deli na različite delove i sadrži konkretne genetske informacije.
Genitalije
Genitalije, genitalni organi. Unutrašnji i spoljni reproduktivni organi kod muškaraca i žena.
Genitalne bradavice
Bradavice prevashodno ograničene na vlažnu kožu oko genitalija ili oko anusa. Izazivaju ih ljudski papiloma virusi (HPV), koji se prenose polnim kontaktom. Većina ljudi zaraženih ljudskim papiloma virusom nemaju nikakve simptome, ali ti virusi povećavaju rizik od raka grlića materice kod žene. Nema leka za infekciju ljudskim papiloma virusima, mada antivirusni lekovi mogu umanjiti pojavljivanje, a lokalni preparati mogu ubrzati zarastanje.
Genitalni herpes
Polno prenosiva bolest koju izazivaju virusi herpesa.
Genom
Kompletan skup gena u jednom organizmu.
Gestagen
Generički termin za sve endogene i sintetičke ženske polne hormone koji imaju dejstvo slično dejstvu progesterona.
Ginekomastija
Uvećanje jedne ili obe dojke kod muškarca. Ginekomastija je obično vezana za hormone i češće se javlja kod starijih muškaraca.
GnRH
Hormon koji oslobađa gonadotropine. Neurohormon koji se proizvodi u hipotalamusu i stimuliše hipofizu da luči hormone. Hormoni hipofize relevantni za regulisanje polnih funkcija su gonadotropini. Ovi hormoni regulišu funkcionisanje gonada (jajnika i testisa).
GnRH analozi
Analozi hormona koji oslobađa gonadotropine. Lekovi koji imaju slično (analogno) dejstvo oslobađajućem hormonu GnRH.
Gonade
Polne žlezde. Kod žena jajnici, kod muškaraca testisi.
Gonadotropini
Hormoni koje proizvodi hipofiza, a regulišu funkcionisanje gonada. Gonadotropini FSH i LH regulišu funkcionisanje jajnika i testisa.
Gonoreja
Polno prenosiva bolest koju izazivaju bakterije (gonokoke).
hCG
Ljudski horionski gonadotropin. Hormon koji proizvodi posteljica tokom prvih nedelja trudnoće. Pomaže žutom telu u jajnicima da proizvodi progesteron. Hormonski testovi trudnoće detektuju hCG u krvi ili urinu.
Hepatitis
Upala jetre.
Hipermenoreja
Preobilna menstruacija.
Hiperplazija
Rast tkiva kroz prekomerno razmnožavanje ćelija. Abnormalno razmnožavanje ponekad dovodi do malignih degeneracija.
Hipoestrogenizam (hipoestrogenemija)
Nivo estrogena niži od normalnog, kao u menopauzi.
Hipofiza
Hipofiza, koja se ponekad naziva “gospodar žlezda”, je jedna od najvažnijih endokrinih žlezda (žlezde koje oslobađaju hormone direktno u krvotok). Hipofiza reguliše i kontroliše aktivnost ostalih žlezda i mnogih procesa u telu.
Hipogonadizam
Slabo funkcionisanje gonada (kod žena jajnika, kod muškaraca testisa). Hipogonadizam dovodi do manjka polnih hormona.
Hipomenoreja
Previše slaba menstruacija.
Hipotalamus
Deo velikog mozga. Zajedno sa hipofizom formira važan kontrolni centar u telu. Sistem hipotalamusa i hipofize je veza između centralnog nervnog sistema i hormonskog sistema i reguliše, na primer, funkcionisanje adrenalnog korteksa, štitne žlezde i gonada (jajnika i testisa).
Hirurška menopauza
Početak menopauze koji se javlja ubrzo posle hirurškog uklanjanja jajnika kod žene koja još uvak ima menstruaciju.
Hirzutizam
Razvoj muške maljavosti kod žena. Glavni uzrok je povećana proizvodnja muških polnih hormona (androgena).
Histerektomija
Hirurško uklanjanje materice.
Histerektomija sa ovariektomijom
Hirurški postupak kojim se uklanja materica i jedan ili oba jajnika.
HIV
Ljudski virus nedostatka imuniteta. Virus koji izaziva sidu.
Hlamidijalna infekcija
Polno prenosiva bolest koju izaziva jedan tip mikroorganizma koji se naziva hlamidija.
Hormoni
Hemijske poštonoše, koji se proizvode u telu ili sintetički, a prenose informacije od ćelije do ćelije (ili između komponenata jedne ćelije). U ciljnim ćelijama hormoni regulišu metaboličke funkcije ali se sami ne troše kao hranljivi sastojci. U početku ovaj termin se koristio samo za hemikalije koje proizvode hormonske žlezde u telu i koje se prenose krvotokom do ostalih organa gde vrše svoje specifične zadatke. Do sada su otkrivene mnoge druge hormonski aktivne supstance, npr. otkriveni su hormoni tkiva koji deluju direktno na mestu na kom se proizvode. Mnogi hormoni se mogu sintetički proizvesti i koristiti kao lekovi kao npr. polni hormoni.
Hormonska kontracepcija
Trenutno najdelotvorniji povratni (ne-trajni) metod kontrole rađanja. Hormonska sredstva za kontracepciju mogu se naći u obliku pilula (oralna sredstva za kontracepciju), kao mesečne ili tromesečne injekcije, kao implanti ili kao intrauterini sistem (IUS).
Hormonska supstituciona terapija
Terapija zamene hormona (HST) je terapija kojom se zamenjuju hormoni koje telo više ne proizvodi u odgovarajućim količinama. HST se između ostalog koristi za ublažavanje kratkoročnih simptoma menopauze kao što su talasi toplote i dugoročnih, potencijalno smrtonosnih zdravstvenih efekata menopauze, kao što je povećan rizik od osteoporoze.
Humani papiloma virus (HPV)
Porodica od preko 60 virusa, od kojih je nekoliko tipova ograničeno prvenstveno na vlažnu kožu genitalija, koji izazivaju genitalne bradavice i povećavaju rizik od raka grlića materice. Prenose se polnim putem.
Idiopatski
Bez uočljivog uzroka. Ovaj termin se koristi za bolesti kojima se ne može ustanoviti određeni uzrok.
Implantacija
Proces pri kome se oplođena jajna ćelija ugnezdi u unutrašnji sloj materice.
Implanti
Materijali (npr. plastika, kolagen, metal) koji se ubacuju u telo da bi zamenili tkivo ili delove organa koji nedostaju ili da bi telo snabdevali lekovima. U kontekstu hormonske kontracepcije ili terapije zamene hormona: mali plastični štapići koji sadrže hormone i koji se ubacuju ispod kože. Male količine hormona se neprestano oslobađaju u krvotok iz depoa.
Impotencija
Zajednički termin koji se odnosi na više poremećaja seksualnih funkcija. U svakodnevnom govoru ovaj termin se obično koristi kao sinonim za erektilnu disfunkciju muškarca. Kako ova reč česti ima negativne konotacije, jer podrazumeva "nedostatak muškosti", trebalo bi ga izbegavati kad je god moguće. Naučnici prave razliku između impotentia coeundi i impotentia generandi. Prva se odnosi na nesposobnost za polni odnos, a druga na nesposobnost reprodukcije, iako je polni odnos moguć.
Indikacija
Stanje ili okolnost u kojoj je upotreba određenog leka, terapije ili dijagnostičkog postupka neophodna ili preporučljiva.
Injekcija
Oblik parenteralnog davanja leka. Koristi se i za davanje hormona kod hormonske kontracepcije ili terapije zamene hormona. U ovim slučajevima, male količine hormona se neprekidno oslobađaju u krvotok iz depoa hormona koji se ubrizgava u mišić nadlaktice ili u zadnjicu (priprema depoa).
Inkontinencija
Nesposobnost da se voljno zadrži urin u bešici.
Insuficijencija
Manjkavost u funkcionisanju organa.
Intermenstrualno krvarenje
Krvarenje između dve menstruacije.
Intramuskularno
Unutarmišićno. Obično se odnosi na parenteralno davanje preparata, što u ovom slučaju znači u mišić.
Intrauterini sistem (IUS)
Metod hormonske kontracepcije kod kog se intrauterini uložak u obliku slova T smešta u šupljinu materice gde neprestano oslobađa male količine hormona.
Intrauterini uložak (IUU)
Ranije poznat i kao "spirala". Metod kontracepcije kod kog se plastični uložak obično u obliku slova T smešta u šupljinu materice.
Ispadanje materice
Padanje, potonuće ili klizanje materice sa svog mesta u telu.
Jajovod
Kanal koji se proteže od materice do jajnika. Jajovod prenosi jajne ćelije do materice i u njemu se odigrava oplodnja spermatozoidima.
Kalendarski metod
Kontracepcija bazirana na odredjivanju intervala plodnih dana a na osnovu dnevnika menstruacije.
Kandidijazis
Upala sluznice. Infekcija vagine izazvana gljivicom Candida albicans.
Kardiovaskularni
Koji se tiče srca i krvnih sudova.
Klimakterijum
Kombinacija fizičkih i psiholoških promena koje se događaju u toku vremena oko menopauze.
Klitoris
Organ ženskog sistema za reprodukciju. Jedna masa tkiva koje se podiže otprilike veličine graška smeštena iznad ulaza u vaginu i – slično penisu – ispunjava se krvlju kao odgovor na seksualno uzbuđenje.
Kombinovana pilula za kontrolu rađanja
Sadrži estrogen i progestagen koji sprečavaju trudnoću inhibiranjem ovulacije. Kombinovanu pilulu žene najčešće koriste među svim oralnim sredstvima za kontracepciju.
Kombinovani preparati
Kod kontracepcije i terapije zamene hormona: preparati koji sadrže estrogen i progestagen.
Kondom
Metod kontracepcije kojim muškarac prekriva penis veoma tankim materijalom kome je namena da sakupi semenu tečnost. Već nekoliko godina može se nabaviti i ženski kondom koji se stavlja u vaginu.
Kontracepcija
Planiranje porodice, kontrola rađanja. Mere koje se preduzimaju da bi se sprečila oplodnja jajne ćelije ili implantacija oplođene jajne ćelije u unutrašnji sloj materice (endometrijum).
Kontracepcija za jutro posle
Postkoitalna kontracepcija. Metodi kontracepcije koji se koriste za sprečavanje trudnoće posle odnosa bez zaštite ili neuspeha nekog metoda kontracepcije. Postoje dva oblika kontracepcije za jutro posle: postkoitalna pilula i unošenje intrauterinog uloška (IUU).
Kontraindikacija
Stanje ili okolnost (npr. istorija određene bolesti) u kom korišćenje određenog leka ili medicinskog postupka nije dozvoljeno ili preporučljivo.
Krvarenje u pauzi uzimanja leka
Krvarenje nalik menstruaciji koje se javlja u toku sedmodnevnog intervala bez pilule kod žena koje uzimaju kombinovana oralna sredstva za kontracepciju i određene preparate kao terapiju zamene hormona.
Libido
Želja za seksom.
Lipidi
Sve razne masnoće ili masne supstance u telu. Njihov nivo može biti povišen kod određenih bolesti. Vrste lipida su holesterol, masne kiseline, neutralna masnoća i trigliceridi.
Luteinski hormon (LH)
Hormon koji stimuliše oslobađanje (ovulaciju) jajne ćelije iz jajnika.
Mamografija (mamogram)
Rendgenski pregled dojki; koristi se za snimanje i dijagnozu bolesti dojki.
Materica
Debeli organ u obliku kruške smešten u stomačnoj šupljini žene. Obložen je slojem ćelija (endometrijum) koje reaguju na promenljive hormonske podražaje menstrualnog ciklusa. Materica drži i hrani fetus u razvoju u toku trudnoće. Na porođaju se mišići materice stežu i guraju bebu iz majčinog tela.
Menarha
Prva menstruacija u životu žene.
Menopauza
Životna promena. Usko uzevši termin menopauza označava prestanak menstruacije zbog sve slabijeg funkcionisanja jajnika. Međutim, obično se koristi za period u životu žene kada izađe iz reproduktivnih godina. Menopauza obično počinje između 45 i 50 godina starosti kada jajnici postepeno prestaju da funkcionišu. Smanjuje se broj folikula u jajnicima. Smanjuje se proizvodnja ženskih polnih hormona. Faza plodnosti se završava poslednjom menstruacijom u životu žene, što se obično događa oko 52. godine. Lekari dele menopauzu ili klimakterijum na predmenopauzu, perimenopauzu i postmenopauzu. Nedostatak hormona u toku menopauze (naročito nedostatak estrogena) mogu imati ozbiljne dugoročne posledice kao što su osteoporoza i kardiovaskularna oboljenja.
Menopauzalni simptomi
Tipični fizički simptomi (npr. talasi toplote, noćno znojenje, lupanje srca, problemi sa snom) koji se događaju u toku menopauze, a izaziva ih poremećena regulacija u vegetativnom nervnom sistemu vezana za hormone. Mnoge žene pate i od emotivnih problema tokom ovog perioda.
Menoragija
Prekomerno obilna i duga menstruacija.
Menstrualni ciklus
Ciklus promena u unutrašnjem sloju materice (endometrijum) koji se ponavlja. Endometrijum se odbacuje u toku menstruacije. On onda ponovo raste, deblja, očuva se nekoliko dana kroz ovulaciju, i odbacuje se sa sledećom menstruacijom. Prosečna dužina ciklusa, od prvog dana krvarenja jednog ciklusa do prvog dana sledećeg je 28 dana. Međutim, dužina i karakter ciklusa se u velikoj meri razlikuju među ženama.
Menstrualni period (menstruacija)
Termin menstrualni period odnosi se na dane kada žena krvari zbog odbacivanja endometrijuma na kraju menstrualnog ciklusa. Jedna menstruacija u proseku traje 5 dana.
Metabolizam
Zajednički termin za sve hemijske procese koji se odigravaju u telu.
Metroragija
Aciklična, potpuno nepravilna menstruacija.
Mikrogram (mcg)
Jedinica mere, milioniti deo grama ili hiljaditi deo miligrama.
Mikropilula
Niskodozna pilula.
Miligram (mg)
Jedinica mere, hiljaditi deo grama.
Minipilula
Oralno sredstvo za kontracepciju samo sa progestagenom za žene koje ne smeju da uzimaju estrogene, kao što su majke koje doje.
Monofazne pilule
Monofazne pilule sadrže jednu dozu estrogena i progestagena za ceo dvadesetjednodnevni period uzimanja pilule.
Neplodnost
Nesposobnost stvaranja potomstva.
Niskodozna pilula za kontrolu rađanja ili niskodozno oralno sredstvo za kontracepciju
Najčešće oralna sredstva za kontracepciju koja sadrže 30 ili 35 mikrograma etinil estradiola u svakoj piluli. Sada postoji nova generacija oralnih sredstava za kontracepciju koja sadrže 20 ili 15 mikrograma etinil estradiola po piluli.
Oksitocin
Hormon hipotalamusa. Stimuliše kontrakcije uterusa tokom porođaja.
Oligomenoreja
Retko pojavljivanje menstruacije (intervali od oko 6 do 12 nedelja).
Oligozoospermija (oligospermija)
Termin koji se koristi za opisivanje kvaliteta ejakulata. Kod oligozoospermije ejakulat sadrži mali broj spermatozoida (manje od 50 miliona po ml ejakulata).
Oralna sredstva za kontracepciju (OC)
Hormonski preparati za sprečavanje trudnoće koji se gutaju.Popularno nazvana “pilula” jedno su od najefikasnijih povratnih metoda kontrole rađanja. Oralna sredstva za kontracepciju sadrže hormone koji sprečavaju da jajnici oslobode jajnu ćeliju. Bez prisustva jajne ćelije ne može doći do začeća.
Oralni
Koji se uzima gutanjem.
Osteoporoza
Bolest kod koje kosti postaju krte i lako lomljive, a koja može pratiti starenje, naročito kod žena. Obeležava je gubitak koštanih minerala i smanjena stabilnost kostiju. Najčešće se javlja kod žena koje su prošle kroz menopauzu.
Ovariektomija
Hirurško uklanjanje jednog ili oba jajnika.
Ovarijumi-Jajnici
Ženski polni organi proizvode ovum (jajnu ćeliju ) i polne hormone kao što su estrogeni i - periodično – progesteron. Po jedan jajnik se nalazi sa svake strane materice.
Ovulacija
Oslobađanje zrele jajne ćelije iz jajnika. Događa se otprilike svake 4 nedelje u sredini menstrualnog ciklusa, otprilike 14 dana pre početka sledeće menstruacije.
Ovum
Jaje, jajna ćelija. Ženska ćelija za reprodukciju.
Pap test (Papanikolau test)
Koristi se za otkrivanje i postavljanje dijagnoze malignih (kanceroznih) i predmalignih (pretkanceroznih) stanja ženskog genitalnog trakta.
Parcijalna (delimična) histerektomija (suptotalna histerektomija)
Hirurški postupak u kom se uklanja fundus materice, ali grlić ostaje na svom mestu. Zbog toga što nisu uklonjeni jajnici, telo nastavlja da proizvodi estrogen, a simptomi menopauze se ne doživljavaju kao posledica operacije, već se javljaju prirodno kasnije tokom života.
Parenteralno
Uzimanje leka tako da se izbegne gastrointestinalni trakt (npr. injekcijama, melemi, kreme).
Penis
Muški polni organ koji se uvodi u vaginu da bi se preneli spermatozoidi. Tome prethodi erekcija koju proizvodi dotok krvi u erektilno tkivo penisa.
Perimenopauza
Faza menopauze koja počinje pojavljivanjem tipičnih simptoma menopauze i završava se godinu dana posle poslednje menstruacije.
Period
Menstruacija, menstrualni period.
Periodicna apstinencija
Prirodna, nedovoljno pouzdana, kontracepcija uzdrzavanjem od odnosa u vreme plodnih dana.
Perlov indeks
Mera delotvornosti metoda kontracepcije. Perlov indeks daje broj neželjenih trudnoća kada neki metod 100 parova koristi 12 meseci. Što je Perlov indeks niži, metod je delotvorniji.
Peting
Seksualno stimulisanje maženjem i dodirivanjem bez ulaska penisa u vaginu. Peting je dobar način da se istraži telo partnera pre ‘’prvog puta’’' kao iI da se stekne osećaj šta ti I tvoj partner volite. Sve što je prijatno za oba partnera je dobro i ispravno.
Pilula (oralna kontracepcija)
Oralna sredstva za kontracepciju spadaju u najdelotvornije povratne metode kontrole rađanja. Oralna sredstva za kontracepciju sadrže hormone koji sprečavaju trudnoću na različite načine.
Pilula za jutro posle
Hormonska kontraceptivna pilula za hitnu i neposrednu zastitu nakon rizicnog odnosa.
Pilula za kontrolu rađanja
Poznata i kao “oralno sredstvo za kontracepciju” je jedno od najefikasnijih povratnih metoda kontrole rađanja. Oralna sredstva za kontracepciju sadrže hormone koji sprečavaju jajnike da oslobode jajnu ćeliju ili sprečavaju da spermatozoidi dopru do jajne ćelije.
Pilule samo sa progesteronom
Hormonska pilula prilagodjena prvim mesecima dojenja jer sadrzi samo jednu vrstu hormona ( progesteron) pa ne utice na stvranje mleka.
Planiranje porodice
Primena savremenih kontraceptivnih metoda sa ciljem realizacije zeljenog broja zdrave dece u pravo vreme, potrebnih razmaka izmedju trudnoca kao i izbegavanja namernog prekida trudnoce.
Polimenoreja
Previše česta menstruacija.
Polna zrelost
Stadijum života kada žena može da rađa decu.
Polni hormoni
Hormoni odgovorni za regulisanje reprodukcije i za razvoj muških i ženskih polnih karakteristika. Glavni proizvođači polnih hormona su gonade (jajnici kod žena, testisi kod muškaraca). Estrogeni i progestageni hormoni opisuju se kao ženski polni hormoni, androgeni kao muški polni hormoni.
Polno prenosive bolesti (PPB)
Zarazne bolesti koje se uglavnom prenose polnim kontaktom. "Klasične" polno prenosive bolesti podrazumevaju pre svega gonoreju, sifilis, meki šankr, lymphogranuloma inguinale i lymphogranuloma venereum. Prema klasifikaciji Svetske zdravstvene organizacije, među polno prenosive bolesti svrstavaju se i trihomonijazis (TV), hlamidijske infekcije, genitalni herpes, kandidijazis (upala sluznice), infekcija ljudskim papiloma virusom (genitalne bradavice), virusni hepatitis i SIDA.
Porcio kapica
Cervikalna kapica.
Posteljica
Organ koji se formira u toku trudnoće i služi za snabdevanje kiseonikom i hranljivim sastojcima deteta koje se razvija u materici i odvod otpadnih proizvoda metabolizma.
Postkoitalna pilula
Hormonski preparat koji se koristi za kontracepciju za jutro posle polnog odnosa bez zaštite ili neuspeha nekog metoda kontracepcije. Poznata je i kao pilula za jutro posle.
Postmenopauza
Poslednja faza menopauze. Počinje godinu dana posle poslednje menstruacije i završava se u 65. godini.
Povlačenje
Metod kontracepcije kod kog se penis povlači iz vagine neposredno pre muškog orgazma. Ejakulacija se dešava izvan vagine.
Predmenopauza
Prva faza menopauze koja pokriva period od 5-10 godina pre poslednje menstruacije.
Predmenstrualni sindrom (PMS)
Većina žena koje imaju menstruaciju osećaju određene simptome pre nego što dobiju menstruaciju. Kod nekih žena ti simptomi mogu biti veoma jaki, podrazumevajući kombinaciju emotivnih i fizičkih promena. Emotivne promene mogu biti ljutnja, nervoza, zbunjenost, promene raspoloženja, napetost, plakanje, depresija, i nesposobnost koncentracije. Fizički simptomi su naduvenost, oticanje grudi, umor, zatvor, glavobolja, i nespretnost.
Preventivna medicina
Grana medicine koja se bavi prevencijom ili ranim otkivanjem bolesti.
Prirodna menopauza
Prirodni deo starenja koji se događa najčešće između 45. i 55. godine života, ali može se pojaviti i ranije ili kasnije a da ne postoji ništa neuobičajeno.
Prirodno planiranje porodice (PPP)
Prirodni metodi kontracepcije koji se zasnivaju na određivanju plodnih i neplodnih dana u menstrualnom ciklusu i uzdržavanju od polnih odnosa plodnih dana. Naziva se i periodična apstinencija. Plodni dani se mogu oderediti redovnim merenjem bazalne telesne temperature, praćenjem cervikalnog sekreta (Bilingsov metod, metod cervikalnim sekretom), beleženjem menstrualnog ciklusa (kalendarski metod) ili simptotermalnim metodom (kombinacija merenja temperature i praćenja cevikalnog sekreta).
Profilaksa
Mere sprečavanja i ranog otkrivanja bolesti.
Progestageni hormoni
Ženski polni hormoni. Zajednički termin za sve prirodne i sintetičke polne hormone koji deluju slično progesteronu.
Progesteron
Ženski polni hormon koji uglavnom proizvodi žuto telo. Progesteron je najjači prirodni progestageni hormon. U toku trudnoće posteljica takođe proizvodi progesteron. Progesteron reguliše ženske reproduktivne funkcije zajedno sa estrogenom i igra posebno važnu ulogu u održavanju trudnoće. Sintetički hormoni koji deluju slično progesteronu nazivaju se progestageni. Oni se koriste u lekovima.
Prolaktin
Hormon koji proizvodi hipofiza, a stimuliše proizvodnju mleka u dojkama.
Promiskuitet
Često menjanje partnera za polne odnose.
Prostaglandini
Klasa materija nalik hormonima, hormoni tkiva. Oslobađaju se veoma brzo po potrebi i obično deluju na mestu na kom se i proizvode. Učestvuju u brojnim procesima (npr. bol, upala itd.). Određeni prostaglandini takođe igraju ulogu u porođaju jer izazivaju kontrakcije materice i proširuju grlić materice. Prostaglandini izazivaju i bolne kontrakcije mišića materice odgovorne za menstrualne grčeve (dismenoreja). Sintetički prostaglandini se koriste kao lekovi.
Provera karlice
Postupak koji izvodi lekar kojim se ispituje ženski reproduktivni trakt. Čim žena napuni 18 godina, ovaj postupak bi trebalo da se obavlja jednom godišnje. Provera karlice služi za otkrivanje nedostataka ili bolesti reproduktivnog trakta.
Pubertet
Proces fizičkog polnog sazrevanja, koji počinje između 8. i 13. godine i traje od 1 1/2 do 6 godina. U strogo biološkom smislu: faza u kojoj se razvijaju sekundarne polne karakteristike i počinje polna zrelost (između 10. i 15. godine). Kod devojčica polna zrelost se dostiže pojavljivanjem prve menstruacije (menarha), dok se kod dečaka postiže prvom spontanom ejakulacijom.
Radikalna histerektomija
Radikalna histerektomija podrazumeva uklanjanje materice, grlića materice, gornjeg dela vagine i većeg dela tkiva oko grlića materice. Mogu se ukloniti i limfni čvorovi u predelu karlice.
Receptor
Posebno mesto na kom se lek ili hemikalija koju telo proizvodi vezuje za ciljnu ćeliju. Hormoni, na primer, mogu delovati jedino kada se vežu za svoj receptor. Za to je potrebno da oblik hormona tačno odgovara obliku receptora (princip ključa i brave).
Refertilizacija
Povratak plodnosti (npr. posle sterilizacije).
Ritmični metod
Kalendarski metod. Metod kontracepcije u kom žena određuje plodne i neplodne dane vođenjem dnevnika menstruacije.
Sifilis
Polno prenosiva bolest koju izaziva mikroorganizam koji se zove Treponema pallidum.
Simptom
Pokazatelj bolesti ili poremećaja koji pacijent oseća. Pokazatelji koje uoči lekar zovu se znaci.
Simptotermalni metod
Metod prirodnog planiranja porodice.
Sindrom
Grupa simptoma i/ili znaka koji zajedno ukazuju na određeni poremećaj.
Spermatozoidi
Spermatozoon (sing.), spermatozoa (pl.). Muške polne ćelije. Spermatozoidi mogu samostalno da se kreću. Imaju glavu koja sadrži očeve genetske informacije i rep sastavljen od nekoliko delova, što im omogućuje pokretljivost. Spermatozoidi, koji se formiraju u testisima, moraju da prođu kroz proces sazrevanja u epididimisima.
Spermicidi
Preparati za kontracepciju koji ubijaju spermatozoide. Različite formule koje se mogu naći (pesari, kreme, tablete, sprejevi itd.) uz to stvaraju i penu ili film koji sprečava da spermatozoidi dospeju u matericu.
Sredstva za kontracepciju
Metodi za sprečavanje trudnoće. To se može postići lekom ili sredstvom. Tipovi sredstava za kontracepciju su: dijafragma, kondom (muški i ženski), implanti, injekcija, intrauterini uložak (IUU), intrauterini sistem (IUS), metod prirodnog planiranja porodice (“ritmični”), oralna sredstva za kontracepciju, spermicidi i sterilizacija.
Sterilizacija
Izazivanje neplodnosti hirurškim postupkom. Kod žena postoji nekoliko mogućih metoda sterilizacije. Svi imaju isti cilj – da spreče da se jajna ćelija sretne sa spermatozoidima u jajovodu. Hirurška podela ili podvezivanje jajovoda može ovo postići njihovim delimičnim ili potpunim uklanjanjem. Kod muškaraca se podeli ili podveže vas deferens manjim hirurškim postupkom (vazektomija).
Suptotalna histerektomija (delimična histerektomija)
Hirurški postupak u kom se fundus materice uklanja, ali grlić materice ostaje. Budući da se jajnici ne uklanjaju, telo nastavlja da proizvodi estrogen i simptomi menopauze se na javljaju kao posledica ove operacije, već se mogu javiti prirodno kasnije tokom života.
Test mineralne gustine kostiju
Upotreba X-zraka, fotonskih zraka (čestice svetlosti), ultrazvuka i tehnologije kompjuterske slike za detektovanje osteoporoze na različitim mestima u skeletu.
Testisi
Dva muška polna organa koja proizvode spermu i muški polni hormon testosteron.
Testosteron
Muški polni hormon koji stimuliše rast kostiju i mišića i polni razvoj. Kod muškaraca ga proizvode testisi, a kod žena u veoma malim količinama jajnici.
Topični
Odnosi se na određenu zonu neke površine. Topična primena leka znači da lek deluje samo na površini na kojoj je primenjen.
Totalna abdominalna histerektomija, bilateralna salpingovarirektomija
Hirurško uklanjanje jajnika i jajovoda zajedno sa celom matericom. Kada se uklone oba jajnika, u roku od nekoliko dana posle operacije verovatno će početi menopauza.
Totalna histerektomija
Operacija koja podrazumeva uklanjanje cele materice, uključujući fundus (gornji deo) i grlić. Budući da se u ovoj operaciji ne uklanjaju jajnici, simptomi menopauze se neće pojaviti posle ovog postupka, ali se mogu pojaviti kasnije prirodno.
Transdermalna terapija, “flaster” (transdermalno lečenje)
Način davanja leka kroz kožu. Ova tehnika se često koristi za davanje estrogena preko flastera koji sadrži estrogen.
Trihomonijazis
Polno prenosiva bolest koju izaziva mikroorganizam koji se zove trihomonas.
Trofazne pilule
Trofazne pilule sadrže tri različite hormonske doze estrogena i progestagena koji podražavaju prirodni menstrualni ciklus žene.
Tromboza
Formiranje krvnog ugruška (tromba) u arteriji ili veni. Tromb može stvoriti prepreku protoku krvi u krvnom sudu. Delovi krvnog ugruška mogu se i odvojiti od ugruška i preneti krvotokom do drugih mesta (tromboembolija). Ako tromb ili embolus zakrči krvni sud koji snabdeva neki vitalni organ krvlju, može doći do ozbiljnih posledica.
Tromesečna injekcija
Sredstvo za kontracepciju koje se ubrizgava injekcijom. Metod kontracepcije kod koga se depo progestagen ubrizgava u mišić. Progestageni depo preparati.
TZH
Terapijska nadoknada nedostajucih hormona u periodu postmenopauze sa ciljem prevencije nastanka osteoporoze i kardiovaskularnih obolenja ali i sprecavanja pojave subjektivnih menopauzalnih tegoba.
Unilateralna ovariektomija
Hirurško uklanjanje jednog jajnika. Može se uraditi iz različitih razloga među kojima su da bi se uklonila neka izraslina (cista) ili tumor, ili da bi se izlečila endometrioza. Budući da je jedan jajnik netaknut, hirurška menopauza se neće javiti zbog operacije.
Unutrašnji sloj materice (endometrijum)
Unutrašnji sloj materice. Endometrijum je sve deblji kako menstrualni ciklus odmiče pripremajući se za oplođenu jajnu ćeliju. Ako ne dođe do oplodnje, endometrijum se odbacuje kroz svaku menstruaciju.
Vagina
Deo genitalnog trakta žene koji se proteže od vulve do grlića materice. To je jedan mišićni, šuplji organ u obliku cevi prosečne dužine oko 8 – 12 cm kada je opuštena, a može se značajno razvući u toku polnog odnosa i porođaja.
Vaginalna i vulvalna atrofija
Ukrućenost i gubitak elastičnosti tkiva u vagini i oko nje. Jedan od simptoma menopauze, može dovesti do svraba ili bolne iritiranosti.
Valunzi
Naleti vrućine koji se javljaju u menopauzi.
Vazektomija
Muška sterilizacija.
Virusni hepatitis
Upala jetre izazvana virusima. Određene vrste virusa (naročito virusi hepatitisa B) prenose se naročito polnim kontaktom. Virusni hepatitis se zbog toga smatra polno prenosivom bolešću.
Viskozni
Gust, lepljiv. U medicini se ovaj termin obično koristi da bi se opisao sastav sluzi.
Vulva
Spoljni organi reproduktivnog sistema žena.